fbpx
dr.sc. Ivana Burić mindfulness Hrvatska
Hej,  
Misao o problemu na poslu, 
misao o bolesti, 
misao o prolaznosti života, 
misao o gubitku važnih odnosa, 
misao o računima, 
misao o propuštenim prilikama,
misao o ratu… 
 
Što je svim ovim mislima zajedničko? 
 

Ono što im je zajedničko da svi imamo takve neugodne misli. Ne postoji čovjek kojem se takve misli nikada ne javljaju.

No zanimljivo je da smo skloni takve misli doživjeti kao nešto loše. Kao problem ili kao neprijatelja kojeg se treba što prije riješiti.  

 

Što se događa kada pokušamo namjerno misliti drugačije?

Sjećate li se one dobre, stare reklame “nemoj misliti na Torticu”?

Ako ste je vidjeli, znam da je se jasno sjećate i tu odmah možete pronaći odgovor. 

Kada namjerno pokušamo ne misliti na Torticu ili nešto drugo, ono što se događa je da se naš mozak tada stalno vraća upravo na tu misao—u psihologiji to zovemo teorija ironičnih procesa.

To je toliko univerzalno da se čak i doslovno 15 godina nakon te reklame i dalje svega sjećamo jer smo tada primijetili da se učestalost misli o Tortici povećala premda smo dobili suprotne upute.
 
Istovremeno, to je glavni razlog zašto dobronamjerni savjeti o kontroli misli poput misli pozitivno ili namjerno odaberi svoje misli jednostavno ne djeluju u većini situacija.

1. Kontrola misli?

Ideja o kontroli misli svima zvuči jako primamljivo, zar ne? 

Zamislite scenarij u kojem se vozite do posla i počnete razmišljati o svemu što morate napraviti u tom danu:

 

“Ne znam mogu li to sve napraviti dovoljno dobro…” 
“Ima previše toga i ne može to nitko osim mene…”

To su neugodne misli koje neizbježno prate i neugodne emocije.  

Ako pokušamo na bilo koji način kontrolirati i maknuti takve misli, doći će do kontraefekta—takve misli će se vraćati češće i u većem intenzitetu. 

Tada lako možemo doći od “ne znam mogu li to napraviti dovoljno dobro” i blagog nemira do intenzivnije misli poput “nema šanse da ću uspjeti” i visoke anksioznosti.

Takva misao i emocija će zasigurno imati utjecaj na naše ponašanje kroz dan, produktivnost na poslu i odnose s drugima. 

 
Ne postoji nikakv trik za kontrolu misli. No misli možemo regulirati uz pomoć mindfulnessa!

2. Mindfulness & regulacija misli

Naša prirodna sklonost je da se izgubimo u pričama koje stvaraju naše misli te da odgurujemo misli koje su neugodne. 
 

S mindfulnessom mijenjamo svoj odnos s mislima, a ne sadržaj misli. 

Kako to izgleda?

 

Kao na slici poviše koju sam vam upravo nacrtala, mindfulnessom možemo namjerno napraviti “korak unatrag”. 

Iz te pozicije možemo promotriti svoje misli bez da se izgubimo u njima i bez da ih odgurujemo.

Kada jasno vidimo misli samo kao prolazne unutarnje procese, tada se možemo mudro odlučiti što napraviti sljedeće

Na primjer, ako u trenutku kada se pojavi misao “Ne znam mogu li to sve napraviti dovoljno dobro” dovedemo mindfulness, tada ta misao neće moći automatski nastaviti destruktivni unutarnji narativ u kojem se izgubimo
 

Kroz mindful promatranje takve misli, stvara se prostor između nas samih i te misli u kojem imamo mogućnost izbora.

Jedan od mogućih izbora je namjerno preusmjeriti pažnju na sadašnjost, a ne na nerealno zamišljene scenarije iz budućnosti. 

No ponekad to nije sve što nam treba. U nekim situacijama je potrebno tražiti podršku ili pomoć od drugih, ili možda postaviti granice. 

 
Tada nam mindfulness daje mudrost da znamo točno prepoznati što nam treba i odvažnost da poduzmemo korake prema tome. 
 
 

Možda ovo zvuči apstraktno i teško? Ove tehnike s mislima se rade tek kada dobro savladamo tehnike mindfulnessa. Točnije, s njima počinjemo od šestog tjedna mog mindfulness programa kada su samo lagana i logična nadogradnja na prethodne tjedne. 

Ako želite naučiti sve mindfulness tehnike i stvoriti naviku redovite mindfulness prakse, za vas je Mindfulness program smanjenja stresa (MPSS).

mindfulness hrvatska meditacija besplatno

Želite još?

Ako želite dobivati na email najnovije psihoedukativne tekstove od dr.sc. Burić poput ovog, možete se prijaviti na besplatni mindfulness izazov.