Hej,
Sjećam se kako je moja pokojna baka često naglašavala da treba uvijek oprezno s drugim ljudima.
“Nikada im nemoj pokazati svoje slabosti, ne znaš kako će to okrenuti protiv tebe.”
“Nema odnosa u kojima se možeš drugima potpuno otvoriti i vjerovati im.”
Iako nisam slijepo vjerovala njenim savjetima, jedan dio toga se primio jer su slične poruke dolazile i iz drugih izvora.
Od drugih članova obitelji, prijatelja, filmova, knjiga, društvenih medija—cijela okolina nam daje čvrste temelje za izgradnju perfekcionizma.
Da ne smijemo pogriješiti.
Da moramo uvijek ostaviti odličan dojam.
Da se moramo predstavljati u najboljem mogućem svijetlu.
Da moramo biti naizgled što savršeniji jer će onda život biti lakši.
1. Kult “savršenstva”
Ideja savršenstva nam je svima prirodno privlačna.
No ta ideja je dodatno potencirana u zapadnjačkoj kulturi pod čijim smo utjecajem.
Elemente toga vidimo svugdje oko nas: od Instagram profila s najviše pratitelja do umjetnosti.
Ideju savršenstva u umjetnosti možemo najjasnije vidjeti u antiknom francuskom porcelanu.
Ta potpuna simetričnost, raskoš i pravilni oblici naglašeni zlatom ga čine skupocjenim—jedna mala vaza vrijedi minimalno 5000 eura.
I s najmanjim oštećenjem takvog porculana, njegova vrijednost drastično pada.
Kada se razbije, baca se u smeće jer ne vrijedi apsolutno ništa.
2. Kintsugi
U japanskoj umjetnosti vidimo primjer potpune suprotnosti.
Kada se predmet ošteti, on se ne baca niti smatra manje vrijednim.
Njemu se pristupa pažljivo i njegove pukotine se pune srebrom, zlatom ili platinom.
Tako obrađen predmet smatra se vrijednijim i ljepšim nego kada je bio savršen, simetričan i netaknut.
Tek tada, taj predmet postaje pravi komad umjetnosti.
Vidite li ljepotu u tome?
Naše pogreške, porazi i nesreće nas ne čine manje vrijednima.
Svi smo samo ljudi i oštećeni smo svatko na svoj način.
Te oštećenja su tu da ih pažljivo popunimo zlatom i ponosno nosimo kao vrijedni dio sebe.
Kao netko tko je perfekcionist u oporavku, u odrasloj dobi sam morala uložiti trud i vrijeme da se odučim od težnje da budem što više kao francuski porculan.
U tome mi je najviše pomogla primjena suosjećanja prema sebi koje je dio drugog, trećeg i petog tjedna mog online mindfulness programa.
Želite još?
Ako želite dobivati na email najnovije psihoedukativne tekstove od dr.sc. Burić poput ovog, možete se prijaviti na besplatni mindfulness izazov.