fbpx
dr.sc. Ivana Burić mindfulness Hrvatska

Sve što morate znati o psihologiji i biologiji spavanja + meditacija za spavanje

Koala prespava 83% svog života! 

 
Mi ljudi pak prespavamo 30% do 40% života, što je čak 25 do 30 godina ako doživimo prosječnu starosnu dob.
 
Pa je li to vrijeme uzalud potrošeno? Što bi bilo kada bismo štedjeli na snu da bismo imali više vremena za druge stvari?
 
Svatko tko me dobro poznaje, zna koliko prioritiziram spavanje. 
 
Tu lekciju sam mukom naučila prije desetak godina kad sam počela studirati psihologiju. 
 

Htjela sam odmah sve⁠—i što više izlazaka i što više izvrsnih ocjena da mogu dobiti stipendiju za doktorat, a spavanje je bilo na dnu liste.

Takav životni stil mi se nakon otprilike godinu dana obio o glavu kada dobila svoj prvi epileptični napad. 

 
To se dogodilo jutro nakon jednog izlaska s dosta alkohola nakon što sam se danima prije do kasno u noć spremala za jedan težak kolokvij.

 

Stres + alkohol + malo sna = 

recept za “kratki spoj” u mom i mnogo drugih mozgova

 

Kada se isto ponovilo još dva puta iste godine, tada sam primijetila isti obrazac i prestala ignorirati svoje zdravlje. 

To je jedan od onih klasičnih primjera kada nam tijelo kaže da je dosta i naredi da preispitamo svoj način življenja. 

 

I nije stvar samo u menadžmentu epilepsije.

Debelo je dokazano da nedovoljno sna povećava rizik za razvoj raka, demencije, dijabetesa i srčanih bolesti.

 
Osim problema s tjelesnim zdravljem, raste rizik i za depresivnost i anksioznost te rizik za nesreće.

Osim dugoročnih rizika za zdravlje, odmah dobijemo kratkoročne posljedice neispavanosti koje su nam svima dobro poznate. 

Imamo niži prag tolerancije, odnosno skoro sve nam ide živce. 

 
Slabije možemo razmišljati, pamtiti i zaključivati.
 
Nemamo snage i obično nam se jede visokokalorična hrana. 
 

Više vrijedi jedan dan kad smo naspavani, nego dva neispavana.

E sad, koliko sna je optimalno?

1. Trebamo spavati 8h: Istina ili mit?

Vjerujem da ste već puno puta čuli da trebamo spavati 8h⁠—to zapravo nije istina! 
 
Ne postoji idealni broj sati sna za svih. Nekome je dovoljno manje od 7h, a nekome treba više od 9h za optimalno funkcioniranje.  
 
Idealnu količinu sna za sebe možemo pronaći ako obratimo pažnju na to kako se osjećamo tijekom prvog sata od buđenja.
 
Jesmo li odmorni kada se probudimo? Možemo li se lako razbuditi? Ako da, to je onda to! 
 
No stvarnost je takva da je za mnoge od nas, barem ponekad, spavanje predstavlja izazov. 

Ne možemo zaspati kada to želimo pa se samo vrtimo po krevetu, budimo se po noći i ujutro smo onda nikakvi. Zašto je to tako?

2. Zašto nastaje nesanica ili buđenje po noći?

Ako nemamo spavanje i buđenje u otprilike uvijek isto vrijeme, lako će doći do ovakvih problema. 
 
Zašto? Odgovor je u biologiji. 
 
Svi imamo cirkadijurni ritam što znači da naši hormoni i brojni drugi procesi u tijelu različito rade ovisno o dijelu dana. 

Naše tijelo obožava kada smo predvidivi jer nam tada može pomoći optimizirati funkcioniranje. 

Na primjer, ako tijelo zna da se obično budimo u 8h, tada će nam malo prije 8h početi slati veće količine kortizola i drugih hormona od kojih se lakše razbudimo. 
 
Dakle, s našom biologijom možemo surađivati tako da se potrudimo buditi i zaspati u isto vrijeme te tako da ograničimo alkohol, kavu i druge psihoaktivne tvari koje zbunjuju naš cirkadijurni ritam. 

No najčešće je problem u psihologiji. 
 
Nesanice i buđenja po noći proizlaze iz uma. Kada se vrtimo po krevetu i uzaludno pokušavamo zaspati, što se tada zapravo događa?
 
Naš um je u maksimalnoj brzini. Pretjerano razmišljamo o prošlosti ili budućnosti i ne možemo se opustiti. Ljutimo se na sebe jer znamo da nam je san potreban. 

Što više razmišljamo i nerviramo se, to san postaje dalji.

Dakle, u pozadini su poteškoće u regulaciji misli, emocija i napetosti tijela što je sve što gađamo upravo sa psihologijskim tretmanima poput mindfulnessa ili psihoterapije.

Zato vas pozivam da date svom spavanju priliku za poboljšanje uz mindfulness. 
 
Uz to vam želim dati podsjetnik da se neusporedivo najveći rezultati dobiju uz redovitu mindfulness praksu, ali mnogi već vide olakšanja u spavanju uz povremene prakse poput ove. 

[Poklon za vas: Meditacija za duboko opuštanje i spavanje]

Ova meditacija je namijenjena za slušanje u krevetu u udobnom ležećem položaju (idealno na leđima, ali može i bilo koji drugi položaj).

Fokus je na preusmjeravanju pažnje s misli na tijelo i opuštanju tako da možete lakše zaspati.  

Isprobajte ovo barem nekoliko puta pa zaključite na temelju svog iskustva, nemate apsolutno ništa za izgubiti.
 
Slobodno mi napišite u Youtube komentirama ispod ovog videa kakvo vam je bilo iskustvo s ovom meditacijom ili ako imate bilo kakva pitanja—rado ću vam odgovoriti prvom prilikom.
mindfulness hrvatska meditacija besplatno

Želite još?

Ako želite dobivati na email najnovije psihoedukativne tekstove od dr.sc. Burić poput ovog, možete se prijaviti na besplatni mindfulness izazov. 

saznajte više