2 najveća rizika za zdravlje s kojima mindfulness vrhunski pomaže
Hej,
Obično vam pišem svakog ponedjeljka iz svog omiljenog kafića u Amsterdamu, ali ovaj tjedan je malo drugačiji.
Obično vam pišem svakog ponedjeljka iz svog omiljenog kafića u Amsterdamu, ali ovaj tjedan je malo drugačiji.
Jučer sam bila dio komisije u drugom krugu intervjua za doktorat o meditaciji.
Tu sam, zajedno s mojim bivšim mentorima iz Engleske i Nizozemske, odabrala novu mladu znanstvenicu koja će s njima nastaviti istraživanja meditacije.
Tu sam, zajedno s mojim bivšim mentorima iz Engleske i Nizozemske, odabrala novu mladu znanstvenicu koja će s njima nastaviti istraživanja meditacije.
Danas ću vam ovdje ispričati o dvije velike stvari s kojima mi je mindfulness pomogao, a može pomoći i vama.
Jedna od njih je burnout s kojim sam imala osobno iskustvo upravo tijekom svog doktorata, a od tada ga uspješno preveniram.
Druga velika stvar je prestanak pušenja!
Pušila sam cigarete od početka srednje škole pa sve do sredine diplomskog studija.
Neopisivo mi je drago što više nemam tu naviku. Posebno me veseli pomisao na to koliko sam zdravlja i novaca sačuvala u ovih posljednjih osam godina.
Želim isto to i vama, a sada ću vam objasniti kako to funkcionira.
Neopisivo mi je drago što više nemam tu naviku. Posebno me veseli pomisao na to koliko sam zdravlja i novaca sačuvala u ovih posljednjih osam godina.
Želim isto to i vama, a sada ću vam objasniti kako to funkcionira.
1. Na putu prema burnoutu
Ako imate taj privilegij da ga do sada niste iskusili na svojoj koži, vjerujem da ste barem čuli za pojam burnout.
Što burnout zapravo znači?
Što burnout zapravo znači?
Burnout se najčešće spominje u kontektstu posla, ali može nastati i u sklopu drugih zahtjevnih uloga—poput roditeljstva ili brige o bolesnoj osobi.
Kada zbog zahtjevne uloge provodimo dugi period pod stresom i kontinuirano zanemarujemo svoje potrebe, onda prije ili kasnije dolazi do točke kada smo potpuno mentalno i emocionalno iscrpljeni.
Tada prestajemo uredno funkcionirati i više ne možemo dalje.
Osjećamo se prazno.
Tada prestajemo uredno funkcionirati i više ne možemo dalje.
Osjećamo se prazno.
Iscijeđeno.
Demotivirano.
Beznadno.
Osim što se osjećamo izrazito loše, nastaje visoki rizik za razvoj bolesti povezanih sa stresom (primarno bolesti srca i krvnožilnog sustava).
Osim što se osjećamo izrazito loše, nastaje visoki rizik za razvoj bolesti povezanih sa stresom (primarno bolesti srca i krvnožilnog sustava).
U mom slučaju, fleksibilno radno vrijeme i velika odgovornost tijekom doktorata me dovelo do toga da radim većinu svog budnog vremena, uključujući i gotovo cijeli vikend.
Što događa kada se preopterimo nekom ulogom?
Automatski ostaje sve manje i manje vremena i snage za druge važne stvari u životu: za kvalitetno druženje s obitelji i prijateljima, za kretanje, za boravak u prirodi, za radost življenja, za bilo što drugo.
Tu nastupa mindfulness kao alat za precizno osluškivanje svojih potreba.
Tu nastupa mindfulness kao alat za precizno osluškivanje svojih potreba.
Zbog toga uvijek preporučujem kroz dan raditi više malih kratkih predaha uz mindfulness (1-5 minuta), a ne samo jednu dulju praksu u danu.
Osobno napravim minimalno dva takva predaha u danu, a na izrazito teške i rizične dane obično radim jedan u svakom satu.
To izgleda tako da pustim sve što radim na tih par minuta i provjerim svoje trenutno stanje.
Osobno napravim minimalno dva takva predaha u danu, a na izrazito teške i rizične dane obično radim jedan u svakom satu.
To izgleda tako da pustim sve što radim na tih par minuta i provjerim svoje trenutno stanje.
Promotrim kakve misli se motaju po umu.
Promotrim koje su emocije najviše izražene.
Promotrim u kakvom je stanju moje tijelo.
Promotrim u kakvom je stanju moje tijelo.
Ako osjetim previše napetosti, provedem nekoliko trenutaka uz mindfulness disanja ili neku drugu mindfulness praksu.
I za kraj se zapitam: “Što mi sada treba?” ili “Mogu li na neki način barem za 10% sebi olakšati trenutnu situaciju?”
Ponekad je ono što treba jednostavna šalica čaja ili topli obrok.
Ponekad je ono što treba jedna dulja mindfulness praksa ili odmor.
Ponekad je potrebno nazvati dragu osobu i osjetiti povezanost.
Ponekad je potrebno zatražiti pomoć u svojim obavezama.
Ako možemo točno osluškivati sebe i zadovoljavati svoje ljudske potrebe, onda nema prostora za burnout.
Međutim, barijera prema zaustavljanju i prevenciji burnouta mogu biti iracionalna uvjerenja koja imamo poput:
Da ne zaslužujemo odmor ili da zaslužujemo odmor samo ako smo postigli mnogo velikih ciljeva.
Da sva naša vrijednost kao osobe proizlazi upravo iz ostvarivanja uloge koja nas vodi u burnout.
Da moramo sve raditi sami jer se drugim ljudima ne može vjerovati.
Ako se prepoznajete u ovim uvjerenjima, onda će uz mindfulness biti potrebna i psihoterapija.
2. Prestanak pušenja
Prošli tjedan sam nakon dosta godina došla u kontakt s kolegicom s fakulteta koja me ugodno iznenadila da piše članak o pušenju u sklopu kojeg želi podijeliti savjete i o mindfulnessu.
Moj prestanak pušenja je započeo kada sam se tek počela osobno baviti meditacijom, što je bilo nakon prometne nesreće u kojoj sam stradala kao pješak.
Sreća u nesreći je što sam zbog tog bliskog iskustva sa smrću imala izrazito visoku intrinzičnu motivaciju.
Tada sve jasno vidimo: ono što nam je važno i ono što su sitnice te ono što je pod našom kontrolom i ono što moramo prihvatiti kakvo je.
No ne moramo se baciti pod auto svaki put kad nam nedostaje takvih uvida, to ne bih preporučila 😉
Za više o intrinzičnoj motivaciji i prestanku pušenja, prepuštam ovaj virtualni podij psihologinji Miji Flander: https://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/zdravlje-opcenito/kako-prestati-pusiti/
Sa svakom minutom mindfulness prakse,
postajemo sve više
mindful osoba.
Želite još?
Ako želite dobivati na email najnovije psihoedukativne tekstove od dr.sc. Burić poput ovog, možete se prijaviti na besplatni mindfulness izazov.