Zamka novogodišnjih odluka: kako ne odustati i držati se plana?
Prije svega, želim da znate da nismo dužni donositi nikakve novogodišnje odluke. No kada ih donosimo, vrlo lako upadamo u zamku i zato ću vam danas pomoći u tome.
Iz istraživanja znamo da do kraja siječnja već gotovo polovica novogodišnjih odluka pada u vodu. Do kraja godine, samo 9% ljudi smatra da je uspješno ispunilo svoje novogodišnje odluke.
Po čemu je tih 9% ljudi posebno?
Pogledajte unatrag na sve novogodišnje odluke koje ste imali do sada.
Ako ste kao većina ljudi, to je najčešće nešto u vezi zdravije prehrane, mršavljenja, vježbanja ili poboljšanja sebe na neki drugi način.
Ako ste kao većina ljudi, jedne te iste novogodišnje odluke ste postavili mnogo puta i niste ih trajno uspjeli održati.
To je u redu, i ja sam bila tu mnogo puta. Kako to da više nije tako?
Evo tri stvari koje 9% ljudi koji ostvaraju svoje odluke rade potpuno drugačije:
1. Realistični ciljevi
Primjer prve zamke glasi otprilike ovako: “Od sutra ću vježbati i meditirati svaki dan, jesti zdravo, čitati knjige i spavati barem 8h.”
U čemu je tu problem?
To je pokušaj da se odjednom formira veliki broj novih navika. Naš mozak jednostavno nema kapacitet za trajno uspostavljanje više navika istovremeno.
Svaka nova navika zahtjeva mnogo truda, a naši kognitivni resursi za to su u svakom danu ograničeni. Ipak smo svi samo ljudi, nismo superjunaci.
U konačnici, manji cilj kojeg se dosljedno držimo stvara puno veće promjene nego veliki cilj od kojeg se brzo iscrpimo i ne možemo dalje.
Zamislite samo kako bi izgledala ova godina da:
a) Odlučite da ćete svaki dan meditirati 45 minuta, zatim odustanete nakon 10 dana jer se iscrpite i razočarate u sebe.
b) Odlučite da ćete gotovo svaki dan meditirati i započeti s barem 5 minuta dnevno te postupno i polako povećavati vrijeme koje provodite u meditaciji.
Što mislite kako ćete se u svakom od ova dva primjera vaš život izgledati 31. prosinca 2022.?
Mali, realistično ostvarivi i dosljedni koraci su ključ.
2. Kontakt s vrijednostima
Odluke koje ne proizlaze iz naših vrijednosti nisu trajno održive.
Što to znači?
Uzmimo za primjer cilj koji je realistično ostvariv za većinu od nas: “Vježbat ću 20 minuta svaki drugi dan.”
Velika je razlika odlučiti vježbati redovito jer se bojimo da nismo vrijedni ljubavi i poštovanja ako ne izgledamo po standardima koji su nam nametnuti iz kulture i medija.
ILI
Odlučiti vježbati jer nam je važno da nam tijelo bude što dulje zdravo tako da možemo biti tu za ljude do kojih nam je stalo i stvarati život kakav želimo za sebe.
U prvom primjeru se motiviramo strahom, a drugom primjeru se motiviramo svojom životnom svrhom.
Što će nam više pomoći kada nam je teško ustati s kauča i napraviti tih 20 minuta: strah ili životna svrha?
Premda je strah velik motivator i prvi izbor mnogih ljudi, on nije dugoročno održiv.
Kada se trajno motiviramo kroz strah od posljedica, time hranimo samokritični i oštri odnos prema sebi koji se prenosi na sve aspekte života. To je plodno tlo za samosabotiranje i prokrastinaciju.
Kroz česti kontakt s vlastitim vrijednostima, podsjećamo se svog životnog smisla što nam daje širu perspektivu iz kojeg je uvijek lakše napraviti jedan korak naprijed.
3. Samoregulacija
Kada nastojimo uvesti bilo kakvu novu promjenu u svoj život, neizbježno je da će na tom putu u našem umu nastajati mnogo unutarnjih barijera poput sumnji, preispitivanja, racionaliziranja, frustracija, ljutnje, razočarenja, samokritike, nagona za odustajanjem ili izbjegavanjem.
Što da radimo sa svim tim neugodnim mislima, emocijama i nagonima?
Tu nastupa samoregulacija kao ultimativna vještina koju moramo graditi ako želimo ostati dosljedni prema svojoj odluci.
Ako se ne znamo nositi sa svojim unutarnjim barijerama, nećemo imati izbora nego odustati. Ne samo u novogodišnjim odlukama, nego u svim životnim odlukama.
No ako znamo prepoznati misao kao misao bez da se ponesemo, biti s neugodnom emocijom bez da se moramo distraktirati od nje, tolerirati nagone za ponašanjem i oduprijeti im se – onda za naš osobni ili profesionalni razvoj nema granica.
Želite još?
Ako želite dobivati na email najnovije psihoedukativne tekstove od dr.sc. Burić poput ovog, možete se prijaviti na besplatni mindfulness izazov.