Pogled u najnovije istraživanje o mindfulness
Hej,
Danas ću vam pokazati kako će izgledati moje iduće istraživanje o mindfulnessu na Sveučilištu u Amsterdamu.
Nešto kasnije u danu ću održati gostujuće predavanje o tome studentima i zaposlenicima ovdje na Sveučilištu pa da želim podijeliti to i s vama.
Ako ne poznajete nekoga tko radi u znanosti, vjerujem da je teško pojmiti kako izgleda ovaj posao.
Danas ću vam pokazati kako će izgledati moje iduće istraživanje o mindfulnessu na Sveučilištu u Amsterdamu.
Nešto kasnije u danu ću održati gostujuće predavanje o tome studentima i zaposlenicima ovdje na Sveučilištu pa da želim podijeliti to i s vama.
Ako ne poznajete nekoga tko radi u znanosti, vjerujem da je teško pojmiti kako izgleda ovaj posao.
Zapravo, svako istraživanje je projekt koji traje dulje vrijeme. Ima svoj životni ciklus koji kod mene ide otprilike ovako:
1. Čitanje drugih istraživanja i uočavanje onoga što još ne znamo
2. Formiranje ideje i dizajna istraživanja
3. Odabir onoga što će se mjeriti i usklađivanje s budžetom
4. Pisanje prijave za etičko odobrenje
1. Čitanje drugih istraživanja i uočavanje onoga što još ne znamo
2. Formiranje ideje i dizajna istraživanja
3. Odabir onoga što će se mjeriti i usklađivanje s budžetom
4. Pisanje prijave za etičko odobrenje
5. Pilotiranje – testiranje dizajna istraživanja na par volontera
6. Traženje sudionika za istraživanje
7. Dogovor termina sa sudionicima i prikupljanje podataka
6. Traženje sudionika za istraživanje
7. Dogovor termina sa sudionicima i prikupljanje podataka
8. Analiziranje krvi u laboratoriju
9. Statističko analiziranje svih podataka
10. Pisanje znanstvenog rada za objavu u znanstvenom časopisu
11. Slanje za objavu gdje će barem dva znanstvenika anonimno pročitati taj rad te poslati pitanja, kritike i prijedloge za izmjene
12. Izmjene znanstvenog rada
13. Znanstveni rad je objavljen!
Za razliku od većine psihologijskih istraživanja, kod mene podaci ne uključuju samo psihologijske upitnike, nego i krv i snimanje mozga.
Sve ove metode, analize, podatke, pisanja i administracije prolazim većinski samostalno pa sebe vidim kao znanstveni “one-man band”:)
13. Znanstveni rad je objavljen!
Za razliku od većine psihologijskih istraživanja, kod mene podaci ne uključuju samo psihologijske upitnike, nego i krv i snimanje mozga.
Sve ove metode, analize, podatke, pisanja i administracije prolazim većinski samostalno pa sebe vidim kao znanstveni “one-man band”:)
1. Tema istraživanja
Postoje već na tisuće istraživanja o mindfulnessu te više nije upitno je li mindfulness djeluje ili ne djeluje. Znamo da djeluje!
No pitanje koje ostaje je: kako je to moguće? Što je to što se događa u nama kada redovito radimo mindfulness praksu?
Što nas dovodi do toga da se osjećamo bolje, da postanemo otporniji na stres, da razvijemo samoregulacija, da imamo bolje mentalno i tjelesno zdravlje? Kako je uopće moguće da taj sami čin zatvaranja očiju i usmjeravanja pažnje na trenutno iskustvo ima toliko dobrobiti?
To su pitanja kojima se bavim – kako mindfulness djeluje, koji su mehanizmi u pozadini?
2. Proces istraživanja
U ovom istraživanju ću detaljno usporediti:
1. Ljude koji već imaju redovitu mindfulness praksu barem 2 godine
1. Ljude koji već imaju redovitu mindfulness praksu barem 2 godine
2. Ljude koji nemaju redovitu mindfulness praksu
(Ne)sretnici koji će sudjelovati u mom istraživanju morat će:
1. Riješiti tri upitnika online kod kuće.
Upitnici mjere razine stresa kroz cijeli život, mindfulness kao osobinu ličnosti te mentalno i tjelesno zdravlje.
2. Doći u laboratorij ovdje u Amsterdamu.
Tu tek kreće zabavni dio (barem za mene!).
Za dobar dan ćemo ih ubosti u prst da skupimo mali uzorak krvi.
(Ne)sretnici koji će sudjelovati u mom istraživanju morat će:
1. Riješiti tri upitnika online kod kuće.
Upitnici mjere razine stresa kroz cijeli život, mindfulness kao osobinu ličnosti te mentalno i tjelesno zdravlje.
2. Doći u laboratorij ovdje u Amsterdamu.
Tu tek kreće zabavni dio (barem za mene!).
Za dobar dan ćemo ih ubosti u prst da skupimo mali uzorak krvi.
Odmah nakon toga ćemo im na ruku staviti kremu koja u sebi sadrži dio feferona (molekule koje im daju “vrući okus”). Ta krema će im kroz sat vremena postupno stvoriti crvenu mrlju na ruci – nastaje kratkotrajni upalni proces.
Tako namazan kremom od feferona, sudionik odlazi u drugu prostoriju bez da zna što ga čeka.
Tu će morati pripremiti govor na zadanu temu u samo par minuta, a onda ga održati pred komisijom gdje ga dvoje ljudi u kutama mrko gleda dok priča. Uza sve to, još ga snima i kamera!
Komisija su zapravo glumci 😉 Sve je iscenirano jer je to laboratorijski protokol za izazivanje kratkotrajnog stresa. Odmah nakon što prežive taj govor, sve im je objašnjeno i imaju vremena za oporavak.
To nije sve. Nakon stresa, ulaze u uređaj za snimanje mozga magnetskom rezonancom gdje se odmaraju 20ak minuta.
Prije odlaska, još jednom će dati mali uzorak krvi iz prsta. Cijeli proces traje 2 sata po osobi, a za svoj trud i vrijeme će dobiti 20 eura.
Tako namazan kremom od feferona, sudionik odlazi u drugu prostoriju bez da zna što ga čeka.
Tu će morati pripremiti govor na zadanu temu u samo par minuta, a onda ga održati pred komisijom gdje ga dvoje ljudi u kutama mrko gleda dok priča. Uza sve to, još ga snima i kamera!
Komisija su zapravo glumci 😉 Sve je iscenirano jer je to laboratorijski protokol za izazivanje kratkotrajnog stresa. Odmah nakon što prežive taj govor, sve im je objašnjeno i imaju vremena za oporavak.
To nije sve. Nakon stresa, ulaze u uređaj za snimanje mozga magnetskom rezonancom gdje se odmaraju 20ak minuta.
Prije odlaska, još jednom će dati mali uzorak krvi iz prsta. Cijeli proces traje 2 sata po osobi, a za svoj trud i vrijeme će dobiti 20 eura.
3. Što se očekuje?
Krv, mozak, krema od feferona, upitnici – čemu sve to?
Kronični stres stvara promjene na našem mozgu i u našem imunitetu.
Te promjene u mozgu nas čine reaktivnijima na stres što znači da jako lako, na svaku sitnicu, ulazimo u stanje stresa.
Te promjene u imunitetu nas dovode do toga da u tijelu uvijek imamo blago povišene upalne procese koji stvaraju rizik za razvoj problema u mentalnom i tjelesnom zdravlju.
Mindfulness može obrnuti te štetne otiske stresa na naš um i tijelo.
Uspoređujući ljude koji već imaju redovitu mindfulness praksu s onima koji je nemaju, pronalaze se jasne razlike:
1. U strukturi mozga – obrnuto od promjena koje nastaju stresom
Kronični stres stvara promjene na našem mozgu i u našem imunitetu.
Te promjene u mozgu nas čine reaktivnijima na stres što znači da jako lako, na svaku sitnicu, ulazimo u stanje stresa.
Te promjene u imunitetu nas dovode do toga da u tijelu uvijek imamo blago povišene upalne procese koji stvaraju rizik za razvoj problema u mentalnom i tjelesnom zdravlju.
Mindfulness može obrnuti te štetne otiske stresa na naš um i tijelo.
Uspoređujući ljude koji već imaju redovitu mindfulness praksu s onima koji je nemaju, pronalaze se jasne razlike:
1. U strukturi mozga – obrnuto od promjena koje nastaju stresom
2. U imunitetu analizom krvi – manje upalnih procesa u tijelu
3. U imunitetu – manje crvenila na ruci od kreme feforana
4. U otpornosti na stres – manje doživljenog stresa tijekom govora pred komisijom
Svi ovi podaci će biti uklopljeni u moj teorijski model koji objašnjava kako su sve ove komponente (1.- 4.) međusobno povezane.
O tome ćemo više kad bude vrijeme za to 😉
4. U otpornosti na stres – manje doživljenog stresa tijekom govora pred komisijom
Svi ovi podaci će biti uklopljeni u moj teorijski model koji objašnjava kako su sve ove komponente (1.- 4.) međusobno povezane.
O tome ćemo više kad bude vrijeme za to 😉
Sa svakom minutom mindfulness prakse,
postajemo sve više
mindful osoba.
Želite još?
Ako želite dobivati na email najnovije psihoedukativne tekstove od dr.sc. Burić poput ovog, možete se prijaviti na besplatni mindfulness izazov.