Odgovori na najčešća pitanja o mindfulnessu

1. Koja je razlika ako mindfulness radimo samo po potrebi vs. ako smo redoviti?

Ako radimo mindfulness samo povremeno, onda možemo dobiti kratkoročne dobrobiti mindfulnessa poput odmora, opuštanja ili šire perspektive.

To možemo osjetiti tijekom mindfulness prakse i neko vrijeme nakon nje.

S druge strane, kada postanemo redoviti s mindfulnessom, to je sasvim druga priča.

Tada osim kratkoročnih dobrobiti, dobivamo u paketu i dugoročne dobrobiti: sposobnost da reguliramo svoje misli, emocije i ponašanja te da budemo otporniji u svim životnim izazovima.

Dugoročne dobrobiti su kao supermoći koje su s nama cijeli dan, a ne samo tijekom ili neposredno nakon prakse.

To je zapravo isto kao i s tjelovježbom!

Ako samo povremeno napravimo neki umjereni trening tijela, obično se osjećamo energizirano i dobro nakon njega.

No nećemo od toga sutradan moći lakše gurati namještaj ili nositi kutije uz skale kada nam ih poštar donese, zar ne?

Kada treniramo redovito, tek onda možemo postati snažniji i izdržljiviji – isti princip vrijedi za trening tijela i za trening uma s mindfulnessom.

2. Koliko dugo je potrebno raditi mindfulness da bi došlo do poželjnih bioloških promjena u mozgu i tijelu te kako se to može dokazati?

Biološke promjene nastaju već nakon osam tjedana redovite mindfulness prakse i nakon toga se nastavljaju produbljivati ako nastavimo s praksom.

Ako ne nastavimo s praksom, te promjene kroz par tjedana polako nestaju – ponovno slično kao i s treningom tijela.

To možemo direktno izmjeriti na više načina, a ja u svojim istraživanjima to radim pomoću magnetske rezonance i uzorka krvi.

Magnetskom rezonancom možemo snimiti strukturu i funkciju mozga za samo 20 minuta, a iz krvi laboratorijski možemo izmjeriti upalne procese, hormone stresa i slično.

Ako isto ponovimo nakon osam tjedana mindfulnessa, onda možemo statistički usporediti te podatke i objektivno dokazati promjene.

Taj postupak se obično radi samo u sklopu istraživanja i do sada nisam čula da to itko radi za praćenje osobnog progresa.

No znatiželjnici uvijek mogu privatno napraviti analizu krvi ili nešto slično, zašto ne?

3. Možemo li uvijek raditi mindfulness disanja ili je potrebno znati razne minduflness tehnike da bismo dobili dugoročne dobrobiti?

Postoje brojne mindfulness tehnike, a svaka od njih je vrijedna ako je radimo redovito i ispravno.

To znači da možete dobiti veliki dio dugoročnih dobrobiti mindfulnessa samo ponavljajući najdulju praksu mindfulnessa disanja iz mindfulness izazova koja vam je dostupna besplatno!

U mindfulness programu učimo 20 mindfulness tehnika, a mindfulness disanja je jedna od osnovnih tehnika s kojima pripremamo teren za naprednije mindfulness tehnike.

To su tehnike koje su vezane za neugodne emocije i misli te nam pomažu da odemo dublje i izravno radimo na samoregulaciji u sigurnom okruženju i uz moj nadzor.

4. Kako znati radimo li mindfulness pravilno? Što će se dogoditi ako to radimo nepravilno?

Ne postoji način na koji možemo točno izmjeriti radimo li mindfulness “dobro” iako ima proizvoda koji tu ideju prodaju.

Jedna od najčešćih pogreški koje ljudi rade kada samostalno uvode mindfulness je da to shvate kao čisti trening pažnje ili imaju očekivanje da je praksa uvijek ugodna i opuštajuća pa se osuđuju i osjećaju loše kada im pažnja luta ili kada se ne opuste.

To može dovesti do porasta anksioznosti i napetosti pa mindfulness ima kontraefekt.

Pošto je mindfulness drugačiji od svega što smo ranije učili u životu, najsigurnije je to raditi uz stručno vodstvo jer se tada sve barijere mogu lako riješiti.

5. Kakav utjecaj mindfulness može imati na ljude koji imaju traume ili PTSP?

Za ljude koji imaju neprorađene traume i/ili PTSP, mindfulness se radi uz modifikacije i nadzor stručnjaka jer postoji vjerojatnost da će imati teška iskustva tijekom prakse.

To je upravo jedna od dodatnih edukacija koje završavam (eng. Trauma-sensitive mindfulness) i razlog zašto vas pitam o traumama i mentalnom zdravlju kada pošaljete zahtjev za upis na moj mindfulness program.

Važno je znati da čak i uz prikladne modifikacije, mindfulness nije primarni tretman za probleme s mentalnim ili tjelesnim zdravljem.

No kada se mindfulness koristi kao dodatni tretman uz tretman psihoterapeuta i/ili psihijatra, onda daje fantastične rezultate.

To vrijedi ne samo za traume i PTSP, nego i za sve psihijatrijske probleme poput anksioznih poremećaja, depresije, OKP-a i sl.

6. Koja je razlika između učenja mindfulnessa online ili uživo?

Kada je započela pandemija, svi učitelji mindfulnessa su se pitali kakve rezultate će ljudi dobiti kada se sve prebaci online.

Time je nastala i nova linija istraživanja gdje su detaljno uspoređene online i uživo mindfulness edukacije koje su potpuno istog sadržaja.

Pronađeno je da ljudi dobiju jednake rezultate online i uživo, ali je važno da online verzija ne bude unaprijed snimljena nego da ljudi imaju priliku za interakciju s instruktorom, postavljanje pitanja i razmjenu iskustava s drugima.

To je razlog zašto vam ne dajem snimljene mindfulness edukacije iako bi mi tako bilo lakše 😉

7. Koristi li mindfulness činjenicu da se najvažnija i najugodnija životna iskustva događaju jedino u sadašnjem trenutku?

Tako je, to je jedna od osnovnih postavki filozofije mindfulnessa.

Ako pogledamo unatrag na svoj život, možemo jasno vidjeti da sve naše uspomene i trenutci koje smatramo najvrijednijima su situacije kada smo bili potpuno u sadašnjosti.

Svi sati života koje smo proveli pretjerano razmišljajući o događajima iz prošlosti ili pokušavajući predvidjeti budućnost, nikada nisu oni kojih se radosno ili s ponosom sjećamo, zar ne?

Zato vam ovdje ostavljam link za mindfulness praksu od pet minuta za sebe kojoj se uvijek možete vratiti:

Svako dobro i čujemo se uskoro,

dr.sc. Ivana Burić

Želite još?

Ako želite dobivati na email najnovije psihoedukativne tekstove od dr.sc. Burić poput ovog, možete se prijaviti na besplatni mindfulness izazov.