Mindfulness i regulacija neugodnih emocija
Sram, strah, frustracija, razočaranost, bespomoćnost, anksioznost, krivnja… To su samo neke od brojnih emocija koje osjećamo. Mnogi su ovakve emocije skloni nazvati negativnim emocijama, ali to nije istina. Emocije ne mogu biti negativne, nego samo neugodne.
Zašto? Zato jer ništa u vezi njih nije loše. One su tu s valjanim razlogom i daju signal da nešto nije u redu. Svi ih osjećamo i dio su ljudskog iskustva.
No uprkos tome su neugodne i stvaraju nam velike poteškoće ako se ne znamo nositi s njima. Potisnute neugodne emocije mogu uništiti odnose koji su nam važni, mogu nas natjerati da odustanemo od ciljeva kojima težimo ili nas korak po korak dovesti do toga da se pronađemo u načinu života kojeg nikada nismo htjeli.
Svakoj neugodnoj emociji je zajednička jedna stvar: ako je potiskujemo, njen intenzitet raste. Što ju dulje potiskujemo, više će narasti. Što ju ranije uočimo i reguliramo, lakše će otići. Jednadžba je prilično jednostavna, ali sama izvedba nije.
Zašto potiskujemo emocije? Isto kao što kada slučajno dotaknemo vruću peglu, prirodan odgovor je da naglo odmaknemo ruku od tog izvora boli. Isto radimo i s neugodnim emocijama, odnosno pokušavamo se od nje udaljiti jer je i ona bolna, premda na nešto drugačiji način. To je sasvim ljudska reakcija u oba slučaja, to su naše tvorničke postavke.
Je li vam itko dok ste odrastali pokazao kako prepoznati emocije? Je li vas itko naučio što učiniti kada ste tužni ili razočarani? E pa, nije ni mene. Da su nas znali to naučiti, vjerujem da bi to napravili. I to je sasvim u redu jer je regulacija emocija nešto što možemo naučiti u bilo kojoj dobi, odgovornost za to je sada samo na nama.
Kroz svoje osobno iskustvo, iskustvo mojih klijenata i na temelju hrpe stručne literature, mogu vam sa sigurnošću reći da uz mindfulness možemo naučiti učinkovito regulirati emocije. Mindfulness je puno više od “samo” meditacije, to je set alata koji nam pomaže da lakše idemo kroz život. Evo kako učenje regulacije emocija izgleda u praksi kroz tri stadija: stadij fokusa, stadij ugodnih emocija i stadij neugodnih emocija
01.
Fokus
U prvom stadiju razvijamo fokus pažnje tako da je ponavljano zadržavamo pažnju na samo jednom objektu. Taj objekt može biti dah, dakle ovo je stadij u kojem se nalazite kada prolazite kroz šestodnevni mindfulness izazov koji imate u mojim prethodnim emailovima. Fokus je preduvjet za razvoj svjesnosti o svojim emocijama.
02.
Ugodne emocije
U drugom stadiju počinjemo osvještavati emocije, ali se ograničavamo samo na ugodne emocije jer je s njima lakše raditi. Iako su one ugodne, nije ih uvijek lako primijetiti i osjetiti jer naš um ima sklonost ići prema dosjećanju ili “predviđanju” negativnih događaja čak i kada je objektivno sve u redu. U ovom stadiju već možemo jasno vidjeti svoje trenutno emocionalno stanje, ali i dalje nemamo vještine za nošenje s neugodnim emocijama kada se pojave.
03.
Negodne emocije
Kroz razvoj fokusa i emocionalne svjesnosti u prva dva stadija nastaju čvrsti temelji iz kojih možemo početi učiti regulaciju neugodnih emocija. Da bismo mogli regulirati bilo koju neugodnu emociju, prvo je moramo moći jasno prepoznati, imenovati i osjetiti u tijelu. Tada ulazimo u ovaj stadij u kojem učimo kako dozvoliti neugodnoj emociji da bude tu bez da je odgurujemo i bez da sebe osuđujemo što se trenutno osjećamo na takav način. Kada na takav način ostanemo s emocijom, ona ne može rasti i ne može upravljati našim životom.
Ono što se događa u mozgu svaki put kada radimo ovakve mindfulness prakse s neugodnim emocijama je da amigdala (centar iz kojeg proizlaze neugodne emocije) stvara sve više i više neuronskih veza s prefrontalnim korteksom (dio mozga kojim možemo svjesno i racionalno odlučivati). Dakle, kroz redovitu mindfulness praksu naš mozak se mijenja tako da postaje učinkovitiji u regulaciji emocija i u situacijama kada nismo unutar mindfulness prakse.
Još uvijek nisam pronašla ništa fascinantnije u psihologiji ni u drugim znanostima. Ovdje je jedan znanstveni rad o tome ako želite baciti oko.
Prvi stadij (fokus) možete istrenirati kroz besplatni mindfulness izazov
Sam fokus je jako moćan alat. Mindfulness izazov sam izvorno osmislila da vas potaknem da tijekom barem šest uzastopnih dana prakticirate mindfulness, ali prakse mindfulnessa disanja se mogu koristiti trajno za razvoj prvog stadija (fokusa). To je praksa kojoj se i ja redovito vraćam.
Fokus je temelj kojeg možete samostalno graditi zato vam ovdje dijelim mindfulness disanja od 5 minuta:
Sa svakom minutom mindfulness prakse,
postajemo sve više
mindful osoba.
Želite još?
Ako želite dobivati na email najnovije psihoedukativne tekstove od dr.sc. Burić poput ovog, možete se prijaviti na besplatni mindfulness izazov.